Naučno dokazana strategija za poboljšanje raspoloženja i smanjenje anksioznosti

Nova studija je dokazala da postoji način da poboljšate svoje raspoloženje, a da ne potrošite novac, niti da unesete nepotrebne kalorije.

Tim naučnika nakon sprovedene studije tvrdi da će vam biti bolje ukoliko se fokusirate se na to da drugima mislite dobro, piše Mondo.

“Pomaganje drugima pomaže u smanjenju anksioznosti i povećava osjećaj sreće, ali i društvene povezanosti”, kaže profesor psihologije Douglas Gentile, jedan od vodećih autora studije.

Kako bi sproveli studiju, tim istraživača sa Univerziteta u Iowa tražio je od studenata da hodaju u okolini zgrade 12 minuta i drže se jedne od sljedećih strategija.

Budite ljubazni, studenti su ohrabreni da kažu lijepe riječi i požele dobro prolaznicima. Razmišljajte o povezanosti, gledajte u ljude koji prolaze i razmišljaju o tome kako su povezani sa njima.

Upoređujte se sa drugima, studenti treba sebe da upoređuju sa drugima i razmišljaju o tome kako su bolji od ljudi sa kojima se sreću. Učesnicima studije je prije i poslije ovog eksperimenta izmjeren nivo anksioznosti, stresa, sreće, empatije i povezanosti sa drugima.

Rezultati su pokazali da su oni koji su bili ljubazni prema drugima i poželjeli im dobro bili sretniji, manje anksiozni, više povezani sa drugima, saosjećajniji, već samo 12 minuta nakon eksperimenta.

Takođe, druga grupa koja je razmišljala o povezanosti imala je više saosjećanja prema drugima. Sa druge strane, dobri efekti nisu primijećeni kod onih koji su se upoređivali sa drugima, već su oni imali manje saosjećanja. Raspoloženje im je bilo znatno gore nego kod onih koji su bili ljubazni prema drugima.

“U srži, upoređivanje sa drugima je takmičarska strategija”, objašnjava jedan od istraživača, profesor psihologije Don Swith.

Naučnici ističu da ljubaznost i lijepe riječi usmjerene prema drugima poboljšavaju raspoloženje bez obzira na to koji ste tip ličnosti.

“Ova jednostavna praksa pomaže bez obzira na vaš tip ličnosti. Ljubaznost prema drugima smanjuje anksioznost, povećava osjećaj sreće, empatije i osjećaj povezanosti sa drugima”, zaključuje Lanmjao He.