1579863795818

Česme su simbol života ovoga grada: Zapisi o starom Sarajevu

Voda je oduvijek tekla Miljackom, žuborila potocima, prskala iz brojnih česmi i šadrvana, razlijevala se sarajevskim mahalama, avlijama i baštama i napajala radošću ljudske duše…

Prvi vodovod u Sarajevu sagradio je Isa beg Ishaković, davne 1461. godine. Brojne bogate Sarajlije, dobrotvori, gradili su vodovode, te je Sarajevo bilo poznato kao grad česmi, hamama, sebilja i šadrvana.

Javne česme su vjekovni simbol grada Sarajeva. Služile su domaćem stanovništvu, ali i putniku namjerniku da zastane, napije se svježe, hladne vode i nastavi svoj put.

Zahvaljujući česmama, Sarajevo, grad smješten u kotlini, sa mnogobrojnim naseljima raštrkanim po brdovitim i visokim područjima je u svako doba imao svježu vodu u svom domu.

Posljednjih godina Turske vladavine u Sarajevu je bilo 156 javnih česama i 68 starih vodovoda, građenih od glinenih i drvenih cijevi, dužine 55 kilometara.

Gradnjama i popravcima vodovoda i češama posvećivao je veliku pažnju i Mula Mustafa Bašeskija, kroničar ovoga grada druge polovine 18. stoljeća“, navodi Hamdija Kreševljaković u svojoj knjizi “Vodovodi i gradnje na vodi u starom Sarajevu“.

I vodovodi i česme, isključivo su djela onih dobrotvora, koji su za ljubav Božiju i spas svoje duše zidali zadužbine u Bogoštovane, prosvjetne i humanitarne svrhe. Brojne česme, uvijek građene od kamena po mahalama, džamijskim haremima, kućne po avlijama, pred čijom ljepotom čovjek ostaje zadivljen, davale su gradu poseban čar.

Najstarija i najpoznatija česma u gradu, nalazi se u zidu dvorišta Begove džamije, čiji je prvobitni naziv bio Gornje češme, starijim Sarajlijama poznata kao Čifte češme. Bistrička česma bila je jedno vrijeme najveća u Sarajevu. Jedna od najljepših sarajevskih česama je Sebilj na Baščaršiji, koji je obnovljen 2006. godine. Iz ovoga dijela grada potječe i čuvena izreka: „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije, stalno se vraća u Sarajevo“.