Šta je Hanuka: Historija i običaji praznika svjetlosti i oslobođenja

Paljenjem prve svijeće uvečer Jevreji u Bosni i Hercegovini počinju obilježavanje Hanuke, praznika svjetlosti i oslobođenja.

Hanuka prethodi Božiću, a tim praznikom spominje se događaj iz 164. godine p.n.e., kada je grčki kralj Sirije Antioh zabranio jevrejske rituale i naredio Jevrejima da obožavaju grčke bogove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina Jevreja je odlučila da se bore te su 165. godine p.n.e. Makabejci uspjeli pobijediti sirijsku vojsku, istjerati je iz Jerusalema i vratiti svoj hram.

Stoga je Hanuka proslava te pobjede, a Finci je podsjetio da praznik traje osam dana, te da se sa zalaskom sunca pali prva svjećica.

Legenda kaže da kada je hram u Jerusalimu oslobođen, ostalo je samo malo ulja u lampi, a procjena je bila da takva količina može da gori samo jedan dan.

No, desilo se čudo te je ta svjećica gorila osam dana i noći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga se Hanuka obilježava upravo paljenjem tih svjećica na svijećnjaku koji se zove hanukija i koji ima devet krakova, od čega se svako veče pali po jedna svijeća, a deveti krak gori cijelo vrijeme i služi za osnovnu vatru koju daje ostalima.

Hanuka je i prilika za okupljanje porodice, a uz molitvu i bogatu trpezu, porodice priređuju i zabavu uz pjesmu, igru, te na taj način, kako je Finci rekao, barem na trenutak zaborave na svakodnevni teret koji život nameće.

Imajući u vidu da se Hanuka naziva i “praznik ulja”, sva jela se pripremaju u dubokom ulju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kod Aškenaza bio je običaj da se pravi “latkes”, dok je kod Sefarda u svakoj državi bilo različito.

U BiH je bio običaj da Sefardi pripremaju za taj praznik “Hanuka halvu” koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer je to po svemu, osim u fazi pripremanja, tipična “bosanska halva”.

U svijetu je uobičajeno da se prave “sufganijot”, krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Oglas