Od nedjelje počinje zimsko računanje vremena ali i mijenja tarifa za električnu energiju

Zimsko računanje vremena počet će u nedjelju, 30. oktobra, kada će se kazaljke u 3 sata poslije ponoći vratiti sat unazad.

Ipak sve je više onih koji smatraju da bi zbog uštede struje trebalo da ostanemo na ljetnom vremenu.

O prijedlogu Evropske komisije iz 2018. godine, da se posljednje nedjelje marta i oktobra ukine sezonsko pomjeranje sata, još uvijek nije postignuta saglasnost.

Zemljama članicama EU je prepuštena takva odluka, a BiH i dalje pomjera kazaljke na satovima zbog usklađenosti sa većim dijelom Evrope.

Međutim, u trenutku kada se najavljuje jedna od najtežih zima u posljednjih 50 i kusur godina, i kada svi pokušavaju da uštede struju i gas, pojedine države u regionu ozbiljno razmišljaju da ukinu periodičnu izmjenu računanja vremena.

Među njima je i Sjeverna Makedonija, gdje Ministarstvo privrede na osnovu prijedloga tamošnje vlade razmatra mogućnost nastavka ljetnog računanja vremena da bi dodatno smanjili potrošnju struje.

Naime, uvođenjem zimskog računanja vremena dan će se skratiti za jedan sat, pa će mrak, na primjer, umjesto u 17:30 sati, padati već oko 16:30.

Mada ima i onih koji odgovaraju kontraargumentima da će se onda više struje trošiti u jutarnjim satima jer će kasnije svitati.

Nova satnica za jeftinu tarifu struje

Prelaskom na zimsko računanje vremena, u nedjelju, 30. oktobra ove godine, nastupit će i promjene u primjeni viših i nižih dnevnih tarifnih stavova za kupce koje električnom energijom snabdijeva JP Elektroprivreda BiH (EPBiH).

Za domaćinstva koja posjeduju dvotarifna brojila, niži dnevni tarifni stavovi (tzv. jeftinija električna energija) primjenjivat će se radnim danima i subotom u intervalima od 13:00 do 16:00 i od 22:00 do 07:00 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Za sve ostale kupce JP Elektroprivreda BiH, niži dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima u intervalu od 22:00 do 07:00 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan, saopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.

Zašto uopće pomičemo sat?

Prva osoba koja je predložila mijenjanje vremena bio je Benjamin Franklin 1784. jer ga je frustrirao gubitak dnevnog vremena ljeti.

Njegova ideja u tom trenutku nije zaživjela, tek su je početkom 20. stoljeća prihvatili Nijemci.

U tom periodu, energija koja je bila ušteđena pomicanjem sata nije bila mala stvar – ni ekološki, a ni financijski.

Zašto države ukidaju pomicanje sata ako štedi energiju?

Pomicanje sata ukida se primarno iz zdravstvenih razloga; u više istraživanja se navodi da pomicanje sata potiče stres, nesanicu i bolesti srca.

Jedno istraživanje nam govori da čak i broj prometnih nesreća u SAD-u poraste za 6 posto unutar sedam dana nakon proljetnog pomicanja sata.

Također, pomicanje sata je u prošlosti značilo mnogo više što se uštede energije tiče.

Sat vremena neće značajno utjecati na potrošnju kao što je možda nekad uz zastarjele i skuplje izvore energije.

Je li tačno ljetno ili zimsko računanje vremena?

U principu je zimsko vrijeme pravilno – tijekom zimskog računanja vremena je sunce najviše na nebu u podne.

Opće je prihvaćeno da je zimsko vrijeme tačno, iako se zdravstveni problemi pri micanju vremena češće pojavljuju pri promjeni na zimsko računanje vremena.

Ne bi bilo iznenađujuće da se zemlje u regionu odluče na ljetno računanje vremena.

U tom slučaju, najveći problem ljudima bit će ustajanje zimi po mraku, posebno u primorskim gradovima.