Video/ Kako je Čović odgovorio na pitanje zašto ne nosi zastavu BiH

Hrvatski narodni sabor danas je usvojio novu deklaraciji koja sadrži osam tačaka i nastavlja se “na ranije usvojene deklaracije”.

Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, ponovo je izabran za predsjednika HNS-a.

Nakon sjednice HNS u Mostaru Čović se obratio javnosti.

Na njegovom reveru je bila zastava HNS-a, kako je kazao, ali ne i države Bosne i Hercegovine.

Na pitanje novinara zašto nema i zastave BiH, Dragan Čović je odgovorio da je danas Hrvatski narodni sabor.

Danas je Hrvatski narodni sabor, to je sasvim pristojno. (…) Ovdje će naravno biti i naše obilježje, obilježje Bosne i Hercegovine i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ja to nosim s ponosom“, kazao je Čović.

Dragan Čović na sjednici HNS uputio poruka SDA i onima koji “Hrvate guraju na marginu”

Lider HDZ-a Dragan Čović obratio se danas prisutnima na sjednici Hrvatskog narodnog sabora sumirajući rezultate prošlih izbora, probleme na čijim rješenjima rade, ali i uputio poruku nekadašnjem koalicionom partneru SDA bez spominjanja imena ove političke partije.

Kazavši da su im prioritet izmjene Izbornog zakona, Čović je naveo kako bi se do sada to završilo da se ispoštovao Mostarski sporazum.

Kolege koje su ga s nama potpisali na političkoj sceni unutar BiH, Bošnjacima, pokazali su u izbornoj kampanji kako su se odnosili u tom i šta im je bila taktika i strategija.

Samim time, sebe su doveli u poziciju margine političkog života u BiH”, rekao je Čović.

Govoreći o “legitimnom predstavljanju”, Čović je rekao kako je tu bilo mnogo špekulacija, ali i najavio da bi se vlast u FBiH mogla uspostaviti tokom ovog mjeseca.

Želimo da s druga dva politička naroda kroz legitimno predstavljanje gradimo izvršnu i zakonodavnu vlast. Praktičan primjer je uspostava Vijeća ministara. To treba realizovati i na nivou FBiH.

Nikada prije nismo uspjeli uspostaviti vlast. Siguran sam da ćemo tokom februara završiti uspostavu vlasti i na razini FBiH”, kazao je Čović te obrazložio “legitimno predstavljanje”:

Nijedan Bošnjak u nijednoj instituciji zastupničkog ili doma naroda nije biran glasovima drugog naroda do Bošnjaka. Jednako tako i srpski narod.

Jedino još uvijek hrvatskom narodu u samo 4-5 županija nam predstavnike doma naroda biraju glasovima Bošnjaka. To ćemo promijeniti”, rekao je Čović.

Istakao je kako “vjeruje da će biti dovoljno mudrosti na političkoj sceni da FBiH daju poseban zamah”.

Više puta se zahvalio Andreju Plenkoviću, premijeru Republike Hrvatske, za različite oblasti – od kandidatskog statusa BiH do izbora u BiH.

Dragi Andrej, od srca ti hvala za to što je pitanje Hrvata na stolu svake administracije koja nešto odlučuje o BiH, bila dio EU, američke administracije ili druge. Sada ke lakše nego ikada prije”, kazao je Čović.

Naglasio je kako je “BiH i njihova domovina i da mirnim putem žele rješavati sve probleme, a euroatlantskim putem vanjskopolitička pitanja”.

Ohrabreni kandidatskim statusom kojeg ne bi bilo da nije bilo predsjednika Vlade RH, puno je iskušenja ispred nas. Dragi Andrej, hvala na dolasku danas, to je velika potpora.

A mi ćemo pokazati da smo zrelo preuzeli i da zaslužujemo takav iskorak kada je u pitanju status jer zadnje dvije tri godine nismo. Vjerujem da ćemo potaknuti kolege i sada u Vijeću ministara, i bošnjačke i srpske, da istim putem nastavimo jer taj put nema alternativu”, kazao je Čović.

Kazao je i to kako je “HNS nekada bio nužda, a danas krovna institucija hrvatskog naroda koja jamči da može osigurati potpunu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda”.

Svi koji su Hrvate tjerali na marginu, danas dobijaju odgovor – na krivom ste putu. Činili smo sve i dalje ćemo činiti da budemo dio vlasti u BiH koja će predvoditi sve pozitivne procese.

Nikada više ne želimo da krvlju branimo svoje. Ovo je naša domovina, gdje god Hrvati žive, od Save od Jadrana”, poručio je Čović.

HNS usvojio novu deklaraciju, Čović ponovo izabran za predsjednika

Hrvatski narodni sabor danas je usvojio novu deklaraciji koja sadrži osam tačaka i nastavlja se, kako su kazali iz HNS-a, na ranije usvojene deklaracije.

Deklaracija je usvojena većinom glasova uz tri glasa protiv.

Lider HDZ-a Dragan Čović, koji je bio jedini kandidat, ponovo je izabran za predsjednika HNS-a. Četiri glasa su bila protiv.

Osude govora mržnje i privrženost EU

U uvodu se ističe potvrđivanje privrženosti evropskim vrijednostima, ali i podsjeća na to da su “posljednja dva desetljeća suverena i politička prava Hrvata kao konstitutivnoga naroda u entitetima i BiH bila grubo oktroirana i izložena sustavnom političkom izigravanju i pravnom kršenju kroz nametnute izmjene Ustava Federacije BiH, jednostrane izmjene Izbornoga zakona BiH, višegodišnje neispunjavanje presuda Ustavnog suda BiH kao i neizvršavanje preuzetih obveza iz “Mostarskog sporazuma“ od 17. lipnja 2020. godine kada su predstavnici međunarodne zajednice bili i svjedoci i potpisnici”.

Osuđuje se rastući trend govora mržnje i pojedini fizički napadi na “pripadnike hrvatskoga Konstitutivnog naroda i njihovu imovinu, vjerske simbole i spomenik” te zahvaljuju svim institucijama Republike Hrvatske na ”na kontinuiranoj političkoj, diplomatskoj i projektnoj potpori Hrvatima u BiH, ali i BiH u cijelosti”.

Osuđuje se i agresija na Ukrajinu.

Za cjelovitu državu

U tačkama se navodi da je HNS “u potpunosti opredijeljen za teritorijalni integritet BiH kao neovisne, cjelovite i stabilne države” ta da će nastaviti raditi “na svim administrativno-političkim razinama vlasti na ispunjavanju vitalnih strateških ciljeva ostvarivanja potpune konstitutivnosti Hrvata u BiH i pune jednakopravnosti s Bošnjacima i Srbima”.

Navodi se kako će se HNS BiH u svome radu “nastaviti zalagati za daljnju decentralizaciju političke, fiskalne i gospodarske moći sukladno zahtjevima za integriranjem BiH u EU”.

HNS BiH ponovno ističe kako unitarističke i separatističke tendencije predstavljaju grube nasrtaje na ustavni poredak BiH, ali i realnu opasnost za opstojnost hrvatskoga naroda u BiH. Odgovorno tvrdimo i ponovno skrećemo pažnju našim partnerima iz međunarodne zajednice kako su unitarizam i separatizam osnovni uzrok blokada, stagnacije, nefunkcionalnosti i kronične nestabilnosti BiH”, navodi se.

Borba protiv smanjenja ovlasti domova naroda

Ponovo su se osvrnuli za Željka Komšića tvrdeći da je “nelegitimni član” i da “podrška radikalnih bošnjačkih političkih stranaka njegovim retrogradnim politikama, uz unitarizam i separatizam, najveća politička opasnost za stabilnost, napredaki opstojnost BiH”.

HNS BiH će se protiviti smanjenju ovlasti domova naroda Federacije BiH i BiH te daljnjem ograničavanju vitalnoga nacionalnog interesa (VNI), a na štetu hrvatskoga konstitutivnog naroda kao malobrojnijega i u Federaciji BiH i BiH.

Domovi naroda su ključne institucije u kojima se štite interesi konstitutivnih naroda u multinacionalnoj BiH. Domovi naroda ne smiju biti poligon za političke blokade koje mogu doći od pojedinih političkih stranaka”, poručuje se.

Posebno poglavlje je posvećeno demografiji i “opstojnosti Hrvata u BiH”, ali i obrazovanju u kojem se navodi da će se “HNS BiH i njegovi legitimni politički predstavnici lokalne samouprave i županija/kantona zalagati za školstvo i obrazovanje na hrvatskome jeziku i u skladu s hrvatskim programom te sukladno međunarodnim standardima”.

Kao suveren narod u BiH, Hrvati imaju pravo na školstvo i obrazovanje na hrvatskome jeziku i po hrvatskome programu. Očuvanje hrvatskoga nacionalnog identiteta u školstvu i obrazovanju ne ugrožava identitet drugih konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica u BiH”, ističe se.

Javni servis na hrvatskom jeziku

U deklaraciji se ponovo spominje javni RTV servis na hrvatskom jeziku “HNS BiH će nastaviti snažno se zalagati za osnivanje javnoga RTV servisa koji program emitira na hrvatskom jeziku i s programskim sadržajima koji objektivno i afirmativno reproduciraju društveni, nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH, koji ga u njegovim specifičnostima čine prisutnim, vidljivim i prepoznatljivim u medijskom prostoru BiH”.

U deklaraciji imaju i oblasti “Saradnja s hrvatskim iseljeništvom”, “Zaštita digniteta domovinskog rata”, “Gospodarstvo” i “EU i NATO integracije”.