Više od hiljadu ljudi sinoć je gledalo predstavu “Kosa”, koju je na svom YouTube kanalu emitovao Kamerni teatar 55, piše N1.
Publika nije krila oduševljenje prorukama na online chatu za predstavu-mjuzikl koja je nastala u opkoljenom Sarajevu 1992. godine.
Iz svojevrsnog umjetničkog bunta protiv rata ali i svih nedaća koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, nastala je sarajevska verzija predstave-mjuzikla “Kosa”. Nakon 28 godina od premijere koja je tada 1992. godine u oktobru mjesecu u Kamernom teatru 55 u Sarajevu izvedena, publika je ponovo sa sjetom imala priliku pogledati ovu, mnogi će reći kultnu predstavu. Brojni akteri ove predstave, muzičari, glumci i baletani prisjetili su se te ’92. godine. Lokalni solista predstave Kosa, ali i idejni tvorac Srđan Jevđević je kazao kako je to vjerovatno jedno od najgorih razdoblja u historiji naših naroda, ali za njega i ostale aktere ove predstave, definitivno možda jedno od najljepših trenutaka u životu.
“Predstva je trajala skoto tri godine, u ta doba bila nam je sve na svijetu i bila nam je bukvalno važnija od naših života. Danas je situacija ista ali drugačija. U ona doba nas je spasilo zajedništvo u ova doba će nas spasiti to da budemo razdvojeni jedni od drugih”, kazao je muzičar Srđan Jevđević – Gino.
Jevđević je ideju da postave brodvejski mjuzikl “Kosa” predložio Slavku Pervanu koji je zbog iznenađenja, kako je kazao, ipak morao razmisliti jer je mjuzikl veliki zalogaj.
“Dobro sam razmislio o svemu, prevagnulo je to što sam bio protiv rata, a pošto ne znam pucati, a nikada to nisam htio ni naučiti, osim što mi je to bila obaveza dok sam služio vojni rok, prihvatio sam Jevđevićev prijedlog. Tada mi je ponuđeno da pristupim SARTR-u, zahvalio sam se jer sam htio da budem teatar u ratu a ne ratni teatar”, kazao je režiser i koreograf predstave “Kosa” Slavko Pervan.
Uloge u ovoj predstavi ostvarili su Gordana Boban, Željko Stjepanović, Suada Topalović, ali i bh. glumac Admir Glamočak koji je kazao da im je predstava tokom rata predstavljala radost, sreću i ljubav.
“To je jedina predstava koju smo igrali na bis, dakle, poslije premijere smo odigrali cijelu predstavu ponovo, publika nije htjela van”, kazao je glumac Admir Glamočak.
Jedan od plesača u ovom mjuziklu je i sarajevski baletan Mensud Meša Vatrić koji se prisjetio te ’92. godine.
“Bilo je teško, bilo je neizvjesno. Ta predstava je predstavljala prkos, inat i borbu za život, kada nismo mogli nigdje da izađemo, kada je dolazak u teatar bilo pitanje da li ćemo odigrati predstavu ili nećemo”, prisjeća se baletni plesač Mensud Vatrić – Meša.
Tekst sarajevske predstave “Kosa” adaptirao je Marko Vešović, koji je tekst prilagodio tadašnjoj ratnoj situaciji u glavom bh. gradu.
Mnogi će se složiti da su prestave tokom rata bile bijeg od surove stvarnosti, a antiratna predstva “Kosa” za sve aktere, ali i publiku, bila je i ostala više od pozorišne predstave.
Autorica: Adrijana Gavrić