Ekstremne vremenske nepogode koje se dešavaju širom svijeta na dnevnoj bazi jako puno utječu na život ljudi na pogođenim područjima.
Prije nekoliko dana zapadnu Europu i Veliku Britaniju pogodila je velika oluja koja je diljem europskog kontinenta paralizirala život. Vremenska prognoza uvelike pomaže ljudima da se pripreme za takve stvari i preveniraju štetu.
No, kako nastaju vremenske prognoze? I zbog čega toliko griješe?
Podaci koji se tiču vremenskih prilika i stanja u atmosferi se prikupljaju i pohranjuju u moćne superkompjutere. Mjere se temperature zraka, tlak, vlažnost, kao i brzina vjetra. Ovi podaci se prikupljaju na globalnoj razini, pa se na osnovi njih određuje vremenska prognoza.
Otežavajuća okolnost je brzina kojom superkompjuteri uspijevaju obraditi podatke o stanju u atmosferi. Tako je baš prije nekoliko dana objavljena vijest da Velika Britanija ulaže 1,4 milijarde eura u superračunalo koje će im služiti upravo za prognozu vremena.
Meteorolozi, pritom, provode dodatna mjerenja, kako bi predvidjeli bilo kakve promjene i na temelju njih upotpunili prognozu.
Zašto su prognoze često pogrešne usprkos detaljnim i opširnim podacima?
Naša atmosfera je toliko osjetljiva da i najmanje promjene u svjetskim okeanima, na primjer, mogu utjecati na to kakvo će vrijeme biti na kopnu. Atmosfera je širok i složen sistem, te je zato nemoguće precizno je nadgledati u cijelosti, što znači da su propusti u meteorološkim ispitivanjima neizbježni.
No, dobre vijesti su da će s razvojem tehnoloških dostignuća i sustav praćenja vremenskih prilika biti sve tačniji. Tako britanski Met Office navodi da je četverodnevna prognoza danas točna kao što je prije trideset godina bila prognoza za jedan dan.
Ni dugoročne prognoze nisu naodmet i dobar su pokazatelj hoće li vlažnost, primjerice, biti iznad ili ispod prosjeka.
Također, postoje kompjuterski programi koji nam omogućuju predvidjeti klimu i nekoliko desetljeća unaprijed, piše BBC.
Također, različite svjetske meteorološke organizacije koriste vlastite kompjuterske programe, zbog čega je moguće dobiti nekoliko prognoza koje nisu istovjetne za jedno područje.
Sve je veći broj i aplikacija zaduženih za praćenje vremenskih prilika, koje nerijetko koriste drugačije pristupe prognoziranju. Ako postoji 30% vjerojatnosti da će pasti kiša, jedna aplikacija će označiti vrijeme kišobranom, dok će druga to učiniti oblačićem, jer i dalje postoji 70% šanse da će biti suho, prenosi index.hr.