Mnoge planine i planinski vrhovi u Bosni i Hercegovini nose čudna imena za koja se vežu legende i priče o njihovom nastajanju. Donosimo vam priče o imenima nekoliko planinskih vrhova, a koje se još uvijek mogu čuti od starijih stanovnika koji žive u njihovim blizinama.
Tušnica
Tušnica je planina u jugozapadnoj Bosni koja se u prostire na području općina Livno i Tomislavgrad. Poznata je po bogatim nalazištima mrkog uglja. Vitrenik je sa 1697 metara nadmorske visine najviši vrh Tušnice.
Jedna zanimljiva legenda veže se za to kako je planina Tušnica dobila ime. Prenosi se da je ime nastalo iz vremena neposredno nakon dolaska Hrvata na prostore današnje Bosne i Hercegovine.
Legenda govori kako su tada Hrvate, prilikom velike seobe naroda, predvodili petero braće i dvije sestre – braća su se zvala Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenc i Hrvat, a sestre su se zvale Tuga i Buga.
Nadalje se govori kako je Duvno i planina pripalo Tugi, po kojoj je planina dobila ime Tušnica, dok je drugoj sestri Bugi pripalo polje s jugozapadne strane planine sve do Livna.
To polje danas je poznato kao Buško blato a sva sela oko Buškog blata mjesno stanovništvo zove skupnim imenom Bužani.
Vran-planina
Između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, izdigao se Vran. On je planina koja se spominje još u dalekoj prošlosti, naročito u vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima se nosio duhan iz Hercegovine.
Oko Vrana su se isplele mnoge legende i priče. Ime planine povezuje se sa njenim tamnim izgledom kada se gleda iz polja koje se nalazi u podnožju planine. Međutim, čobani koji sa svojim stadima dane i noći provode na Vranu kažu da je ime nastalo zbog vrana koje su nekada u velikim jatima nastanjivale podnožje ove planine.
Još je jedna zanimljiva legenda koja se veže za Vran-planinu, legenda o Divi Grabovčevoj. Kažu kako je u sedamnaestom stoljeću na tim prostorima živjela djevojka katoličke vjere imena Diva Grabovčeva.
Mladi Tahir-beg Kopčić iz Kupresa zagledao se u lijepu Divu i htio da je ženi. Kada je napunila 20 godina, Tahir-beg je Divu zaprosio. Ona odbila naočitog bega. Mladi Tahir nije odustajao.
Poslao je tada svoje pomoćnike da je isprose, ali je ona bila čvrsta u svojoj odluci. Znala je da beg neće od nje odustati pa je pobjegla na Vran-planinu da se sakrije. Tahir-beg ju je našao, napao i ubio nožem. Diva je i pokopana je na Vran-planini.
Visočica
Na mnogim planinama nalaze se i vrhovi čija imena se vežu za religiju. Jedni od najposjećenijih takvih vrhova su onaj na Visočici poznat kao Džamija.
Za vrh Džamija veže se priča koja se sačuvala u narodu, a prema kojoj su stočari, koji su dolazili a juga, na Visočici nalazili toliko ispaše za svoje blago da su, u znak zahvalnosti, od mladog sira na vrhu napravili džamiju.
Druga priča govori kako je ime nastalo po maloj vještačkoj zaravni na samom vrhu koja je omogućavala grupi ljudi zajedničku molitvu.
Krvavac – Bjelašnica
Riječ je o drugom najvišem vrhu Bjelašnice. Zbog takvog imena, mnogi koji se odluče ići na njega, ne mogu a da se ne zapitaju zašto ga prozvaše tako.
Prekrasni pejzaži i uspon koji nije previše zahtjevan nisu u skladu s imenom koje nosi. Iskusniji planinari ispričat će da je ime nastalo nekada davno, kada je ovaj bjelašnički vrh služio kao osmatračnica.
U vrijeme osvajačkih pohoda, osmatrači su tjerali svoje konje da tolikom brzinom izađu na vrh da bi im potekla krv na nos. Zbog toga ga i prozvaše Krvavcom.
Trebević
Ne zna se tačno porijeklo imena planine Trebević, ali se pretpostavlja da je na području ove planine nekada bio žrtvenik posvećen nekom od slavenskih bogova, vjerovatno Perunu, pa je tako ostala i riječ „trebevište“ (od trijebiti).