Skoro polovina odraslog stanovništva konzumira duhan: Svako šesto dijete u BiH stalni je pušač

“Pušenje ubija” ili “Pušenje cigareta je štetno za zdravlje” samo su neka od upozornje koje stoji na svakoj kutiji cigareta, a sudeći prema podacima Zavoda za javno zdravstvo građani ova upozorenja ne shvataju ozbiljno, piše Avaz.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, gotovo polovinu odraslog stanovništva (44,1 posto) čine pušači, od čega je 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Više od polovine stanovništva (54,1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu drugih pušača u svojoj kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu.

Posebno zabrinjava činjenica da je svako šesto dijete u dobi od 13 do 15 godina u BiH stalni pušač.

Prof. dr. Zehra Dizdarević, specijalista pulmolog i alergolog, za “Avaz“ je kazala da je ovo veliki zdravstveni problem za BiH.

“Osim što je zdravstveni, ovo je i socijalni problem. Posebno se ističe u zemljama trećeg svijeta ili u tranziciji. Niska zaposlenost utječe na povećanje broja pušača, jer ljudi imaju više slobodnog vremena za pušenje cigareta”, istakla je Dizdarević.

Dodala je da se od 50-ih godina prošlog stoljeća drastično povećava broj žena pušača.

“Do 50-ih praktično nije bilo žena koje su obolijevale od raka pluća. Zdravstveni radnici su veoma zabrinuti. Pušenje cigareta izaziva brojna hronična oboljenja. Tu su i karcinomi, a najčešći je karcinom bronha. Pušenje ne dovodi samo do tumora na disajnim putevima, već i na bešici, dojci, grlu, glasnicama. Radi se o multiorganskom oboljenju”, objasnila je Dizdarević.

Prema njenim riječima, djeca od 6 pa do 13 godina starosti su postali “veliki pušači“.

Ono što najviše zabrinjava jeste upotreba nargile, jer niko ne zna šta se nalazi u tim smjesama za pušenje.

“Pitanje je šta udišu naša djeca, a nargilu najviše konzumiraju djeca koja završavaju osnovnu školu i srednjoškolci. Veliki odmori u školama se koriste da bi otišli na nargilu”,  kazala je Dizdarević.

Dodala je da poseban problem predstavlja činjenica da brojni zdravstveni radnici, također, konzumiraju cigarete.

“Trebalo bi zabraniti zdravstvenim radnicima da puše, a posebno da to rade na poslu”, zaključila je Dizdarević.

Dokazano je da nikotin izaziva i brojne bolesti:

Upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice;

Demineralizaciju kostiju;

Spolnu nemoć i neplodnost;

Rak bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice;

Učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha.