Foto: Pixabay

Sarajevo nema zamjenu za ruski gas

Saša Spasojević, radi u firmi “Poljoagro” u Šamcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH) koja se bavi proizvodnjom sadnica voća, te njihovim izvozom u Rusiju.

Zbog rata u Ukrajini Spasojević za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da strahuje kako će plasirati robu ove godine.

Trebamo baš ovih dana da krenemo u isporuku. U problemu smo, jer nemamo alternatvu. Naša roba je sezonska i mora do kraja marta da se isporuči i do kraja aprila posadi. U suprotnom, možemo da je bacimo“, kaže Spasojević za RSE.

Dodaje da je prošle godine izvoz njegove firme u Rusiju iz BiH bio u vrijednosti oko 200.000 eura.

Vlasti u BiH nemaju zajednički stav kada je u pitanju odgovor BiH na rat u Ukrajini.

To se odnosi i na suočavanje BiH s mogućim ekonomskim posljedicama, uključući i pitanje alternative za ruski prirodni gas koji je jedini dostupan u glavnom gradu Sarajevu.

Premijer jednog od dva bh. entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Fadil Novalić najavio je za ponedjeljak, 28. februar, tematsku sjednice Vlade, koja bi trebala biti posvećena posljedicama ukrajinske krize na ekonomiju i njihovom ublažavanju.

Pozvali smo ministarstva koja imaju dodir s tim tokovima da pripreme materijale, kao i direktore najvećih kompanija – EP BiH, EP HZHB i robnih rezervi, da vidimo korake da eventualno ublaže negativne ekonomske posljedice koje su počele prethodnih sedmica“, kazao je Novalić novinarima.

Prirodni gas za sada nesmetano stiže u BiH iz Rusije

Analitičari upozoravaju da bi rat u Ukrajini, mogao, kao direktnu posljedicu imati uticaj na uvoz prirodnog gasa u BiH.

Gas u BiH stiže najvećim dijelom iz Ruske Federacije, a ujedno je to i roba koja se najviše uvozi iz Rusije.

To su podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji pokazuju da je BiH zavisna od ruskog prirodnog gasa.

Prošle godine, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, iz Rusije je uvezen gas vrijedan blizu 112 miliona maraka (oko 56 miliona evra).

U preduzeću Energoinvest iz Sarajeva, koje prirodnim gasom snadbijeva entitet Federaciju Bosne i Hercegovine, ističu kako su mišljenja da će snadbijevanje i dalje biti normalno, bez obzira na krizu.

Ukoliko situacija u odnosima Rusije i Ukrajine eskalira još više, moguće je povećanje cijene plina prvo za berzanske kupce, a onda, u znatno manjem obimu i za kupce koji plin kupuju po osnovu dugogodišnjih ugovora kao što je kod nas slučaj. Za sada nemamo nikakvih naznaka te vrste, a postojeća cijena do 31. marta ove godine ostaje ista“, navodi se u odgovoru Energoinvesta na upit RSE.

U drugom entitetu, Republici Srpskoj, za snadbijevanje gasom zaduženo je preduzeće “GAS-RES”.

Ljubo Glamočić, direktor tog preduzeća, za RSE navodi da “nema razloga da dođe do prekida dotoka prirodnog gasa”.

Mi dobijamo gas kroz vodi iz Rusije preko Crnog mora i ne vidim nijedan razlog da se prekine snadbijevanje. Cijene gasa su definisane ugovorima, tako da, do kraja maja, kada je u pitanju RS, cijene se usklažuju po naftnoj formuli, tako da ukoliko bude korekcija, one neće biti posebno velike. Ja sam i jutros imao kontakt sa našim partnerima iz Gasproma i sva dosadašnja pravila važe i dalje“, navodi Glamočić.

Glamočić, međutim, nije mogao da kaže šta će se dešavati sa cijenom plina kada istekne ugovor krajem maja.

BiH se snabdijeva plinom putem Turskog toka koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora, te ima kapacitet od 31,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

U RS je isporuka plina putem tog toka počela početkom januara 2021. godine, a u Federaciji BiH od aprila prošle godine.

Do tada je gas iz Rusije u BiH stizao gasovodom koji je išao preko Ukrajine i Mađarske, odakle je dalje transportovan u Srbiju.

Gas u BiH ulazi na jedinom ulaznom terminalu za BiH u mjestu Šepak kod Zvornika, na istočnoj granici između BiH i Srbije.

BiH nije spremna za moguću gasnu krizu

Almir Bečarević, bivši direktor BH Gasa, javne kompanije zadužene za proizvodnju i transport plina, ističe da Bosna i Hercegovina uopšte nije spremna za moguću gasnu krizu.

Dodaje da cijena gasa na evropskim berzama već sada skače zbog rata u Ukrajini, te da BiH nema zaliha, niti spremne moguće alternativne pravce za dobavljanje plina.

Foto: RSE
Foto: RSE

Najviše će, ističe, zbog moguće gasne krize, biti pogođen glavni grad BiH, Sarajevo, kao najveći potrošač gasa u zemlji.

A u slučaju da dođe do poremećaja, prihvaćanja sankcija, u smislu da se više ne kupuje ruski gas, trpit će Grad Sarajevo.

On je osuđen na prirodni gas i u Gradu Sarajevo ne može ništa drugo zamijeniti prirodni gas, niti može išta u narednim godinama“, ističe Bečarević.

Za razliku od BiH, on dodaje da zemlje u regiji imaju isplanirane i rezervne rute.

Hrvatska je izgradila terminal za prirodni gas na koji smo i mi trebali biti priključeni. Preko tog terminala uvezeno je prošle godine milijardu i 900 miliona kubika gasa. Od toga je 95 posto ostalo u Hrvatskoj.

Srbija, pored Turskog toka, krenula je u izgradnju konekcije sa Bugarskom za kupovinu gasa. Makedonija je ušla u projekat LNG terminala u Grčkoj. Zemlje u okruženju radile su nešto, a mi, ne da nismo ništa radili, nego valjda politike misle da će se to samo od sebe riješiti“, ističe Bečarević.

Osim prirodnog gasa, BiH ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu sa Rusijom, dok je sa Ukrajinom slabija, navode za RSE iz Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

U 2021. godini uvoz iz Rusije iznosio je 277,46 miliona maraka (142,2 miliona eura).

U istoj godini, BiH je izvezla robu u vrijednosti od 107,8 miliona maraka (oko 54 miliona eura).

BiH je iz Rusije u prošloj godini najviše uvozila mineralna goriva i ulja, te drvo i proizvode od drveta, plastične mase i mašine, podaci su VTK BiH.

BiH u Rusiju izvozi najviše lijekove

Istovremeno, na rusko tržište izvezeno je najviše farmaceutskih proizvoda i to u vrijednosti od 81,3 miliona maraka (oko 40 miliona eura).

Slijede mineralna goriva i ulja, voće, neorganski hemijski proizvodi, namještaj, posteljina, madraci, te obuća.

Najveći bh. izvoznik u Rusiju je farmaceutska kompanija “Bosnalijek”.

Na web stranici ove kompanije objavljeno je da su u 2018. godini u Rusiju izvezeni lijekovi u vrijednosti od oko 49 miliona eura, što čini 79 posto ukupnog izvoza.

Iz “Bosnalijeka” nisu odgovorili na upit RSE o prošlogodišnjem izvozu, te o tome kako će se rat u Ukrajini i najavljene sankcije Rusiji odraziti na poslovanje i izvoz.

Kada je riječ trgovinskoj razmjeni sa Ukrajinom također prevladava uvoz.

U 2021. godini je iz te zemlje u BiH stigla roba vrijedna 38 miliona maraka (oko 19 miliona eura), dok je bh. izvoz iznosio nešto više od devet miliona maraka (oko 4,5 miliona eura).

U problemima i izvoznici voća

BiH je u Rusiju u toku prošle godine izvezla voća i oraštastih plodova, prema podacima UIO, u vrijednosti nešto većoj od 8,8 miliona maraka (4,4 miliona evra). U Ukrajinu nije bilo izvoza voća.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kaže da, zbog krize izazavne napadom Rusije na Ukrajini, uzgajivači strahuju da će ostati bez tržišta.

Pojašnjava da se voćari se, zbog izostanka adekvatne podrške vlasti u BiH, godinama suočavaju s ogromnim problemima, tako da nisu konkurentni ni da domaćem, ni na tržištu EU.

Sada se bojimo da će ovo stanje stvoriti dodatne probleme i pitanje je da li će izvoza u Rusiju uošte biti.

Velike količine ostat će nam u skladištima, a nećemo imati mnogo izbora jer je bh. tržište pod velikim pritiskom uvoza iz Poljske, Makednije i Italije. Imamo uglavnom sortu jabuke ajdared koju tržište EU ne prepoznaje, tako da moramo čekati godinu dana da stignu sorte koje traže EU i nordijske zemlje“, ističe on.

Kako je kazao, o krizi u kojoj se nalaze uzgajivači razgovarano je 24. februara sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede RS.

Dojčinović ističe da je na sastanku obećana podrška Vlade RS od milion maraka (oko 500 hiljada eura) za uzgajivače voća u tom entitetu.

Inače, BiH nema državno ministarstvo poljoprivrede, nego je ova oblast u nadleženosti entiteta. U Federaciji BiH je nadležnost dodatno podijeljena sa deset kantona.

Dojčinović naglašava da se godinama vrši pritisak na Savjet ministara BiH da zaštiti domaće uzgajivače, ali bez uspjeha jer na tržitu dominira voće uvezeno iz drugih država, prvesntveno Italije i Poljske.

BiH bi mogla trpiti i zbog manjka robnih rezervi

Na nepripremljenost BiH na eventualne ekonomske posljedice ukrajinske krize, nedavno je upozoreno iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Predsjednik Komore Ahmet Egrlić ocijenio je da one predstavljaju ozbiljan problem.

Robne rezerve treba podići na viši nivo. Ukoliko budu narušeni lanci snabdijevanja, BiH će imati problem, dok sve zemlje u svijetu pune svoje rezerve“, kazao je Egrlić.

Direkcija robnih rezervi Federacije BiH trenutno na rezervama, po sopstvenim tvrdnjama, ima robu u vrijednosti od 30 miliona maraka (oko 15 miliona evra). Republika Srpska trenutno nema robne rezerve.

Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH, s ukupnim iznosom investicija od više od 600 miliona maraka (više od 300 miliona evra), zaključno s 31.12. 2020. godine.

Podaci su to Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.

Prema preliminarnim podacima direktnih stranih investicija za BiH (sa procijenjenim zadržanim zaradama) u period januar – septembar 2021. godine, iz Ruske Federacije je registrovano 132,5 miliona maraka (oko 66 miliona evra)“, navodi se u nedavnom odgovoru FIPA-e na upit RSE.

U FIPA-i, ističu da učešće direktnih stranih investicija iz Rusije iznosi 3.98 posto u ukupnim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini i nalazi se na devetoj poziciji, na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH.

Od ukupnog iznosa, najveći dio ili 595.0 miliona KM je registrovano u Republici Srpskoj gdje je Rusija drugi po iznosu najznačajniji investitor.

U Federaciji BiH Rusija ima registrovano 5.2 miliona KM, zaključno s decembrom 2020. godine.

U godišnjim pregledima zvaničnih BH institucija, Ukrajina se ne spominje na spisku velikih direktnih stranih ulagača u Bosnu i Hercegovinu, piše Radio Slobodna Evropa.