Porodica Očaktana: Sarajevska porodica lihvara i kamatara

Na padinama sunčane strane Starog Grada formiraše se dvije mahale u kojoj su živjele ugledne zanatlije i trgovci.

Jedna dobi ime po Šejh Ferahu (današnja Abdesthana), a druga po Tabak hadži Sulejmanu (Gurdina mahala). Između ove dvije mahale prostirao se dugi sokak što ga u narodu nazvaše Očaktanov sokak, po sarajevskoj porodici Očaktana (Odžaktana) koji su u tom sokaku imali svoju kuću.

Ova sarajevska porodica trgovaca u narodu je važila za porodicu lihvara i kamatara, a njihovo porijeklo se spominje još u prvoj polovini XVIII stoljeća.

Zabilježeno je da je posljednji član loze Očaktana bio Muharemaga, koji je imao četvero djece, dva muška i dva ženska potomka. Međutim, njegovi sinovi su umrli mladi i nisu za sobom ostavili nastavak loze Očaktana.

Muharemagina kćerka Aiša se udala za tadašnjeg janičarskog serdengendžiju Abdulah agu Halilbašića, a nešto mlađa Fatima za jednog člana porodice Penjava. Kako je Fatima ostala posljednji ženski potomak Muharemage Očaktana, njihovu kuću su naslijedile Penjave, a po istom principu gašenja porodične loze ovu kuću naslijeđuje porodica Hadžišabanovića.

Hadžišabanovići su se u kuću Očaktana i Penjava uselili oko 1850. godine. Pored ove kuće, naslijedili su i malu vodenu pilanu porodice Penjava koja se nalazila u blizini Pala, na toku Paljanske Miljacke.

Uporedo sa dolaskom u ovu kuću, odlučuju se aktivno posvetiti i drvnoj industriji te se prestaju baviti trgovinom i zanatstvom. Osnivaju preduzeće “Pilana braće Hadžišabanovića”. U blizini svog preduzeća Hadžišabanovići grade svoju vilu koja je danas proglašena kao Nacionalni spomenik BiH.

Stambena graditeljska cjelina – Hadžišabanovića kuća u Sarajevu nacionalnim spomenikom proglašena je još 2008. godine, ali do danas se ništa značajnije nije poduzelo po pitanju prezentiranog niza mjera koje je bilo potrebno realizovati u svrhu očuvanja ovog nacionalnog spomenika. Nažalost, 2009. godine je izbio požar na ovom objektu, uslijed čega je u potpunosti Hadžišabanovića kuća uništena.

Zanimljivo je da je kuća gorjela i 1929. godine, ali je nakon nesreće ponovo adaptirana i vraćen joj je autentičan izgled.

U kući Hadžišabanovića snimali su se i filmovi kao što su “Miris dunja”, Azra” i “Valter brani Sarajevo”.

Ranije danas objavili smo i tekst o sirotinjskoj kasi iz sarajevske historije, a više možete pročitati klikom OVDJE.